O MOM PREZIMENU

​

Scansi (ili Scanzi, kako je kasnije zapisano na standardnom talijanskom jeziku) bila je venecijanska, a prethodno gibelinska obitelj porijeklom iz Bergama. Početkom 15. stoljeća, Joan-Batista de Scans, trgovac, seli se iz Bergama u Bresciu. Oženio je kćer grofa Francesca de Terzi (starijeg) i preuzeo grb Terzi kao svoj, te je ušao u Patricijsko vijeće Brescie kao njegov nasljednik. Terzi i njihovi kadetski ogranci, Scansi i Lana de Terzi bili su vrlo angažirani u pristupanju Brescie Republici Veneciji. Godina je najkasnije 1426. od te godine Brescia ulazi u Republiku. Bili su stara brescianska obitelj, evidentirana prije zatvaranja sabora 1488. godine.

Jedna grana Scansija napustila je Bresciju nakon Kandijskog rata, prihvativši pagu de guaso i preselivši se u Sumartin na Braču. Do pada republike 1797. obitelj Scansi više nije postojala u Bresci, ali je drugi ogranak obitelji preživio u Milanu do 1910., kada je udovica generala Egidija Osija, Maria Scansi-Osio umrla u loži Osio-Scansi u Milanu. Godine 1700. u Sumartinu na Braču rođen je Bartolomeo Scansi. Iako je Bartolomeovo ime napisano i na venecijanskom i na latinskom jeziku, točan datum rođenja nije zabilježen, a zanimljivo je da nema zapisa o imenima njegovih roditelja. Bartolomeovo drugo dijete, Pelegrini Scansi (r. 1735.) predak je svih trenutno živućih Skansija.

Pelegrini, koji je nosio i nadimak "Piero", bio je treća generacija rođena na Braču, a punoljetnost je dočekao gotovo sto godina nakon doseljenja obitelji na Brač. S sjećanjem na Bresciu i slavne dane obitelji davno u prošlosti, Pelegrini je radio kao klesar, gdje posebno treba istaknuti njegov rad na Makarskoj crkvi 1760. Zabilježeno je da je na tornju radio 41 dan, s titulom zidarskog majstora, što govori da je bio pismen i donekle obrazovan. Obitelj Skansi na Braču je s vremenom postala pomorska obitelj, a moj prapradjed Luca bio je posljednji član obitelji koji je bio izvorni govornik venetskog jezika i za života je promijenio način pisanja svog imena i prezimena na "k". Luca Scansi posjedovao je nepoznat broj brodova, ali bilo je sigurno da je imao barem jedan brod, a nabavio je i drugi brod, braceru po imenu Mirvami. Njegov sin, Petar Skansi, za života je bio vlasnik i suvlasnik nekoliko brodova, među kojima je njegov ponos bio njegov loger Darko, kupljen u čast njegovog prvog sina, mog djeda, kojem je bio kapetan do kraja Drugog svjetskog rata, kada je legalno ukraden kroz nacionalizaciju kao i svi ostali njegovi brodovi.

Najčešće trenutne varijacije koje koriste iseljenici (osim "Skansi" i "Scansi") su "Skansie", "Scansie" i "Scanzi", a nalaze se uglavnom u Argentini, Novom Zelandu i SAD-u. Postoji zanimljivost vezana uz prezime Skansi. Dalmatinsko-hrvatski prepoznaje glagol "skansati", koji znači "prosipati svoje bogatstvo". Glagol je vjerojatno izveden iz obiteljskog imena (a ne obrnuto) u odnosu na izgubljeno obiteljsko bogatstvo.

​

Reference:

Dizionario storico blasonico delle famiglie nobili e notabili italiane estinte e fiorenti vol.II, p. 503, Comm. G.B. di Crollalanza,, Pisa 1888.

Alessandro Augusto Monti della Corte. 1960. Le Famiglie del Patriziato Bresciano. Brescia: Fratelli Geroldi.

https://www.geni.com/people/Bartul-Skansi/6000000017186298032
https://it.wikipedia.org/wiki/Nobiltà_bresciana

Bilić, D. Izgradnja zvonika katedrale u Makarskoj.

Boranić, D. i Rubić, I. 1950. Zbornik za narodni život i običaje južnih slavena, knjiga 34. Zagreb: JAZU.